Otvoren 4. likovni trijenale Moslavine
U Galeriji Muzeja Moslavine sinoć je otvorena izložba slika – 4. likovni trijenale Moslavine. Više o izložbi saznali smo od profesora Mladena Mitra, kustosa galerijskog odjela muzeja:
“Kontinuirana zadaća Galerije Muzeja Moslavine je predstavljati recentnu likovnu produkciju svake treće godine, kako bi naši građani imali priliku na jednom mjestu vidjeti ukupnost likovnih događanja. Muzej Moslavine zainteresiran je za prirodno uspostavljanje likovne suradnje, povezivanje i otkrivanje novih likovnih potencijala.
Cilj ove izložbe je poticati likovno stvaralaštvo, prepoznavati umjetničke vrijednosti, te ukazati na plemenitu komunikacijsku ulogu umjetnosti. Moslavačka likovna scena se prvi put predstavila 2005. godine u Galeriji Muzeja Moslavine u Kutini, odakle je i krenula ideja o trijenalnom predstavljanju slikarskih, kiparskih i grafičkih djela različitih generacija i stilskih izričaja. Tako će se prostorije na katu galerije ispuniti sa 80-tak djela, nastalih u zadnje tri godine. Galerija Muzeja Moslavine u Kutini је jedina stručna ustanova koja je odgovorna pratiti likovna događanja u mikroregiji Moslavini. Izložba nije žirirana, nastala je izborom kustosa i autora, a predstavit će se 16 umjetnika: Anton Cetin, Ivan Branko Imrović, Mato Gereci, Zdravko Damjanović, Predrag Lešić, Franjo Matešin, Zoran Tokić, Ivana Ožetski, Danijela Kurtz. Izabela Hren. Marija Tomaz, Sonja Cikač Kovačić, Ivana Barišić Tomšić, Zvjezdana Mihalke, Olga Spikić Smit, Matko Antolčić.
Za Antona Cetina. najplodnijeg i najslavnijeg živućeg moslavačkog slikara i grafičara. fascinantna je likovna emanacija uvijek novih likovnih ideja koje se roje kao teme s varijacijama vječne Eve. Cetin gradi kompozicije u neočekivanim rješenjima minimalističkog karaktera apstraktne organske forme. Odbacuje sve suvišno i tako gradi suptilnu jednostavnost poput haiku oblika. Galerija Muzeja Moslavine zahvalna je gospodinu Cetinu na 80 poklonjenih djela. Zbog osjećaja pripadnosti svome rodnom kraju, povodom 80. obljetnice života, u rujnu će Galerija pokazati poklonjena djela. Slikar će pokloniti djela galerijama i muzejima svoga užeg zavičaja – Čazmi, Bjelovaru, Petrinji, a potom i u Zagrebu. Ovo je sjajan primjer kulturnog patriotizma.
Slike Franje Matešina nisu deskripcija stvarnosti. Motiv krajolika je samo povod za stvaranje likovnog ekvivalenta koji obrađuje zbilju u zamku sličnosti.
U najnovijim radovima kolorist Matešin, postaje „plamen koji cvjeta“.
Na ovoj izložbi imamo izvanredan i rijedak primjer kiparske tehnike u terakoti. Ivan Branko Imrović u terakotnim portretima u duhu impresionizma donosi snažnu psihoanalitičku portretnu crtu kako u primjeru portreta Rembrandta tako i svoga autoportreta.
Među najmlađim sudionicima primjetna su vrlo kvalitetna i značajna istraživanja medija u tehničkom i likovno strukturnom smislu u funkciji nove likovne sintakse (Izabela Hren, Marija Tomaz).
Razvidna su umjetnička nastojanja kako u pristupu, a tako i u kvaliteti raznolikih rješenja. Jedni pokazuju više osjećaja za kolorit u vehementnom pristupu i gradi neuobičajenih kompozicija (Predrag Lešić, Olga Spikić Šmit, Danijela Kurtz), dok su drugi orijentirani na crtački pristup (Ivana Barišić Tomšić, Matko Antolčić). Gereci i njegovi prepoznatljivi krajolici u izvedbi snažnog poetskog kolorita, stavljaju ga u red najznačajnijih slikara Moslavine. Lešić daje osvrt na komunikaciju i kritiku vremena putem likovnih rezova kompozicije naglašavajući esenciju događaja.
Zoran Tokić se ističe osobitim kolorističkim pristupom suptilnog pastelnog registra.
Zvjezdana Mihalke, sukladno dosegu svojih akvarelnih iskustava, svježinom široke geste interpretira svije malih stvari.
Povratak na trijenale Zdravka Damjanovića donosi – duhu ekspresije novu svježinu, dok se Ivana Ožetski prvi puta predstavila sjajnim kolažima kroz igru struktura i kolorita.
Sonja Cikač Коvаčić i dalje nastavlja istraživanja na temu „Krošnje” s puno kolorističke vedrine i likovne ležernosti.
Bez tematskog imperativa, umjetnicima je ponuđena potpuna sloboda i u izboru medija. Bogatstvo ovo manifestacije pokazuje se u generacijskim razlikama heterogenosti stilskih izričaja, a kod mladih predstavnika primjetna su traženja novi likovnih rješenja.”
Ispod teksta u našoj galeriji možete pogledati nekoliko fotografija sa sinoćnjeg otvaranja i pretpregled (kako se to nezgodno prevodi) slika, a izložbu uživo možete pogledati do 14.4. u kutinskoj Galeriji.