Kultura

Obilježen Dan antifašističke borbe

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća obilježen je Dan antifašističke borbe. Prvo su to, kod spomenika na partizanskoj kosturnici, učinili članovi Udruge antifašista i SDP-a, a sat vremena kasnije predstavnici Grada, političkih stranaka, policije i građana kod križa.

Zbog novonastalih okolnosti nakon Operacije Barbarossa i izigravanja pakta Ribbentrop-Molotov, pripadnici Komunističke partije Hrvatske u Sisku našli su se u opasnosti, te su se povukli u okolicu grada – najprije u selo Žabno, a potom u šumu Brezovicu kraj Siska. Ondje su osnovali Prvi sisački partizanski odred, koji od prvih dana izvodi diverzije, osobito na željeznici.

Odred je tada imao 77 boraca, a predvodili su ih zapovjednik Vlado Janić Capo i politički komesar Marijan Cvetković. Pripadnik odreda bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko. Kako su u odredu većinom bili Hrvati, borilo se uglavnom na hrvatskom području, a završetak Drugoga svjetskog rata doživjela su tridesetosmorica tih boraca.

Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije (čiji je sastavni dio bila i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Hrvatske) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet, od ukupno 11, korpusa NOV-a.

Dan antifašističke borbe obilježava se na ovaj dan, 22. lipnja, od stjecanja hrvatske neovisnosti.

Obilježavanje Dana antifašističke borbe u Kutini, tradicionalno su kod spomenika na partizanskoj kosturnice obilježili članovi SDP-a i Udruge antifašista. Sat vremena kasnije kod centralnog križa na groblju isto su učinili i Gradonačelnik i zamjenici, predstavnici stranaka Gradskog vijeća, policije i građana. Gradonačelnik Kutine, Davor Žmegač, zahvalio se svim što su došli obilježiti ovaj dan, važan u povijesti stvaranja Hrvatske države. Također je napomenuo da je kao Gradonačelnik zapalio svijeću i na partizanskoj kosturnici.







Na vrh