HSP dr. A. Starčević za "Malo vitra"!

Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Podružnica Kutina u suradnji sa Podružnicom Split upozorava na Vladinu nebrigu vezanu uz ekološki sustav jeftine energije vjetra.

Naime, za ugradnju sustava vjetroelektrane u domaćinstvo potrebno je nabaviti preko 60 dozvola, što je nemoguća misija.

MALO VITRA 

HSP dr. A. Starčević želi Vas upoznati sa pokrenutom inicijativom. Naime, svrha obilježavanja dana vjetra i pokrenute inicijative je upoznati javnost sa prednostima iskorištavanja energije vjetra, načinima rada vjetroagregata i poticanje korištenja energije vjetra, kao obnovljivog i ekološkog izvora energije.

HSP dr. A.S. želi pokrenuti akciju kojom bi senzibilizirali i podigli svijest o mogućnosti proizvodnje električne energije u takozvanim mikro pogonim, pa im ovim putem dajemo podršku, kako bi podijelili informacije širem pučanstvu.

Ova, hvale vrijedna, akcija trebala bi prikazati kako je moguće prvenstveno jeftino koristiti energiju vjetra za proizvodnju el. energije (ulaganjem od približno 8 000 kn bilo bi moguće osloboditi se računa za električnu energiju), no za to će biti potrebno izboriti se za promjenu Pravilnika o korištenju obnovljivih izvora (NN 67/07), koji danas poznaje samo velike investitore, dok je običnim građanima onemogućeno proizvoditi „zelenu“ energiju.

SMANJITI PAPIROLOGIJU! 

Građanima nije dozvoljeno da mikro pogone priključe ne mrežu, kako bi eventualni višak energije plasirali u distribucijski sustav, tim bi nestala potreba za pohranjivanjem energije u baterije, koje su izrazito skupe. Napomenuli bi da je energetski sustav još uvijek vlasništvo svih građana Republike Hrvatske, no ipak ga ne mogu koristiti na način koji bi generirao sveopći društveni prosperitet.

Naime, potrebno je više od 50 različitih dozvola za legalno posjedovanje mikro vjetro-generatora od 1kWh (promjer elise je oko 2,5m), a gotovo isti broj dozvola je potreban i za cijeli vjetro park od 10 MWh. Možemo reći da trenutni propisi pogoduju samo velikim investitorima, iako nemamo ništa protiv velikih investitora koji grade velike vjetro parkove, uvjerenja smo da je za napredak društva potrebno dati mogućnost i običnim građanima da koriste resurse koji nam svima pripadaju. U konačnici i ako nam dođu veliki strani investitori i ulože u obnovljive izvore, to ne mora značiti da će građani osjetiti razliku, bar u financijskom smislu. Sigurni smo, da bi hrvatski građani imali više koristi kada bi sami bili vlasnici, za početak, mikro postrojenja. Broj od oko 50 dozvola obeshrabri prosječnog građanina i izvrsna je podloga za koruptivna djelovanja.

NOVE MOGUĆNOSTI – RAZVOJ GOSPODARSTVA

Važno je napomenuti da postoji i velika mogućnost razvoja i proizvodnje sustava za korištenje obnovljivih izvora energije od ruku hrvatskih građana. Proizvodnja ne iziskuje velika novčana ulaganja niti posebna znanja, a stvaraju se proizvodi sa visokom dodanom vrijednosti. Tako možemo reći, da već s ulaganjem od nekoliko tisuća kuna, moguće je postati proizvođač solarnih fotonaponskih panela ili malih vjetrogeneratora. Bitno je napomenuti da je u gospodarskom divu Njemačkoj više ljudi zaposleno na proizvodnji sustava za korištenje obnovljivih izvora energije (većinom tvrtke od 10-15 zaposlenih) nego u njihovoj auto industriji (Mercedes, BMW, Opel, …)

Kad znamo kakva nam je gospodarska situacija, mislimo da bi jednostavnim promjenama Pravilnika i većom popularizacijom obnovljivih izvora energije generirali i značajan rast BDP i bolje gospodarske aktivnosti, ponajviše u neophodnoj industrijskoj proizvodnji, bilo energije, bilo sustava za korištenje obnovljivih izvora. Zaista je neophodno naglasiti kako kompliciranost trenutnih zakona i uredbi  priječi da se uklopimo u planove europskih zemalja (projekt 20-20-20). Pojednostavljenjem zakona i pravilnika, tako da se omogući normalnim građanima proizvodnja energije u mikro pogonima, država bi mogla uprihoditi oko 180 milijuna kuna već prve godine (carina, PDV, takse, …), a građani bi imali prihod 300-500 kn mjesečno.

Na primjer, instaliranjem vjetro generatora nazivne snage 1kWh koji bi dnevno proizvodio 15 kW po trenutnim tržišnim cijenama to je oko 11 kn dnevno, mjesečno oko 335 kn, a godišnje oko 4 000 kn. Kada imate novce onda je lako odlučiti u što ih dalje uložiti: u novi energetski sustav na vikendici (selu), školovanje djece ili spremiti za crne dane.

Model mikro proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora poznat je i potican u većini razvijenih zemalja kao što su Kanada, USA, Kina, UK, Italija, …  U tim državama  maksimalno pojednostavljenim  propisima proizvodnja energije iz obnovljivih izvora se približila domaćinstvima i običnim građanima koji time pomažu okolišu i stvaraju financijsku dobit.

Na primjer u Italiji (Gesore dei Servizi Energetici -GSE) je 2010. instalirano 1850 MW novih fotonaponskih sustava što predstavlja izniman porast (2009.- 711MW, 2008, – 340MW, 2007. godine bilo je instalirano samo 60 MW). Važno je napomenuti kako je u 2010. godini bilo prijavljeno 150 000 kućanstava koji su proizvodili električnu energiju.

Engleski primjer govori kako je od promjene zakona i njegovog prilagođavanja mikro proizvođačima (Clean Energy CashBack, feed-in tariff) u prvih nekoliko mjeseci instalirano 15 468 mikro i mini pogona koji proizvode energiju. Kako je nedavno priopćila  španjolska elektroprivreda, vjetroenergija je u mjesecu ožujku 2011. u Španjolskoj prvi put u povijesti imala najviše udjela u proizvodnji električne energije (21%).

ZAŠTO ZAOSTAJEMO? 

Trenutno smo, očito, što se tiče obnovljivih izvora zaostalo društvo, a intencija je da ćemo takvo i ostati, dok npr. Engleska ima planove da već za 5 godina sva novogradnja mora biti energetski pasivna, dok će dvije godine kasnije novogradnje morati biti energetski neovisne. Kada bi se pojednostavnili propisi i kada bi se omogućilo građanima da postanu kooperanti hrvatske elektroprivrede da proizvode i prodaju električnu energiju korist bi bila obostrana. Elektro privreda bi mogla izvoziti čistu energiju i trgovati zelenim certifikatima (trenutna tržišna cijena certifikata 1mW = oko 55 eura), a građani bi imali mogućnost dodatne zarade.

U većini naprednih zemalja mikro proizvođači (recimo do 5-6 kWh) nisu opterećeni kompliciranim propisima. Za postavljanje spomenutog vjetro generatora od 1 kWh potrebno je oko 3 sata, a za demontažu još manje. Moguće je izvesti i neovisan energetski sustav, no to uvećava ulaganja nekoliko puta jer neovisni sustavi zahtijevaju uporabu baterija čiji je udio u vrijednosti sustava od 60 do 80 %. U suradnji sa javnom distribucijskom mrežom ulaganja u baterije su nepotrebna, dakle ulaganja su manja i do 80%. Proizvedena energija ide direktno u javni sustav i očitava se na dvosmjernom ili posebnom mjerilu i na kraju mjeseca se može izračunati razliku odaslane i primljene energije.

U trenutnoj gospodarskoj situaciji mislimo da bi samo pojednostavljenjem propisa, dakle bez materijalnih ulaganja države, bilo izrazito učinkovito kao stvaranje radnih mjesta u proizvodnji, trgovini ili montaži mikro sustava, te njihovoj kontroli i implementaciji. Isto tako uvjereni smo da bi to pomoglo i brendiranju hrvatske u turizmu kao ekološki osviještene države.

Pri izboru mjesta na kojem će se instalirati mikro vjetroturbina treba svakako uzeti u obzir estetski učinak, no najnovije
generacije turbina imaju dizajn koji minimaliziraju negativan utjecaj na estetiku i vizuru krajolika za razliku od dosada već poznatijih urbanih elemenata (dalekovodi, rasvjetni stupovi, industrijska postrojenja). Dapače, svojim dinamičnim kretanjima vjetrenjače bi dale živost krajoliku i bile bi simbol naprednosti društva, da ne spominjemo veliku korist za okoliš u smislu smanjenja onečišćenja.