Osnovan LAG Moslavina

Sporazumom u Mustafinoj Kladi osnovan je LAG Moslavina. Tako je Grad Kutina, nakon Mikroregije Moslavine postao dio Lokalne akcijske grupe Moslavina.

Što to konkretno znači za Kutinu i njezine građane?

Gradonačelnik Kutine, s još tri gradonačelnika i sedam načelnika općina iz Moslavine, potpisao je Sporazum o osnivanju Lokalne akcijske grupe Moslavina.  Sporazum je potpisan u Mustafinoj Kladi, u srcu Moslavine i na tromeđi tri županije; Sisačko-Moslavačke, Bjelovarko-bilogorske i Zagrebačke žuapnije.

LAG Moslavina tako je i simbolički ujedinio prirodnu cjelinu Moslavina, koja je sada administrativno podijeljena u te tri županije. Osnivanje LAG-a bilo je nužno kako bi se mogli ispunili uvjeti financiranje projekata iz fondova Europske Unije. Samo asocijacije koje prerastaju administrativne granice, koje se izdižu iz formalnih okvira općina, gradova i županija mogu biti te koje će objedinjavati projekte i koje će nositi dodatne bodove u predpristupnim, a kasnije i strukturnim fondovima EU. Davor Žmegač, gradonačelnik Kutina dodao je kako je LAG Moslavina snažan impuls razvoju Moslavine i njenom gospodarstvu, turizmu i posebno ruralnom razvoju.

„Projekt tek sada kreće. Do kraja ove godine ćemo napraviti partnerstvo sa civilnim sektorom, udrugama i poduzetnicima. Vjerujem da će kroz ovu Lokalnu akcijsku grupu Moslavina, mikroregija Moslavina ostvariti sve zakonske, financijske i organizacijske preduvjete da ulaskom hrvatske u EU može koristiti fondove EU.“

Ivana Posavec Krivec, načelnica općine Križ i inicijatorica osnivanja LAG-a Moslavina, dodala je kako uz ujedinjenje Moslavine Sporazum otvara i nove mogućnosti razvoja
 za sve društvene skupine i gospodarstvo ovog kraja.

„Mi smo uložili iznimne napore kako bismo se predstavili kao nova sredina, kao novi prostor koji se veća lagano gubi na karti Hrvatske kako bismo vratili to ime Moslavina i kako bismo vratili pozornost na ovaj središnji dio Hrvatske. Vjerujem da ćemo u suradnji sa civilnim i gospodarskim sektorom stvoriti kvalitetnu jezgru koja će biti spremna realizirati niz projekata i koja će biti spremna odgovoriti zahtjevima EU.“

Na području jedanaest gradova i općina potpisnica Sporazuma živi 100 tisuća stanovnika na 1600 kvadratnih kilometara. Iako imaju različite interese svi imaju želju za
boljim sutra, pa su sudionici sastanka istaknuli kako se korištenjem leader metodologije razvoja ruralnih područja može stvoriti pozitivno ozrače komunikacije i suradnju, a time postići i sasvim konkretni rezultati u razvoju Moslavine.

Potpisnici sporazuma općine: Dubrava, Hercegovac, Križ, Kloštar Ivanić, Velika Ludina, Velika Trnovitica, Popovača i gradovi: Čazma, Garešnica, Ivanić Grad, Kutina, prenosi službeni portal Grada Kutine.

ŠTO JE TO LAG (LOKALNA AKCIJSKA GRUPA)?

Cilj osnivanja LAG-a (Lokalne akcijske grupe) je zajednički “identificirati” lokalne razvojne strategije, te pripremati projektne prijedloge za održivi razvoj ruralnog prostora, za čiju će se realizaciju tražiti novac predpristupnih, a kasnije strukturnih fondova Europske unije. Takvim pristupom i zajedničkim projektiranjem i planiranjem, hrvatskim regijama omogućiti će se razvoj u skladu s njihovim utvrđenim potrebama i prepoznatim standardima EU. Za razliku od svih dosadašnjih Sporazuma i načina organiziranja, gdje su većinom sudjelovali politički čimbenici, LAG podrazumijeva uključivanje šireg kruga dionika iz zajednice.

STRUKTURA LAG-a

U sastavu LAG-a sudjeluju različiti društveno-gospodarski sektori određenog područja. Tako na razini odlučivanja moraju biti zastupljeni predstavnici društvenih i gospodarskih partnera te civilno društvo i udruge. Lokalne strategije, u kojima su jasno definirani odnosi svih partnera, imaju jasne planove i provedive rokove, a ono što je najvažnije direktno je uključeno i lokalno stanovništvo.

Nadamo se da će se osnivanjem LAG-a neke stvari promijeniti na bolje i da će napokon i lokalno stanovništvo imati utjecaja na promjene i planove koji se događaju u njihovoj neposrednoj blizini te da će na vrijeme znati kada se odlučuje o njihovoj sudbini, a ne da se kao do sada, uglavnom neugodno iznenade kada se nešto radi.