Državni praznik – Blagdan Tijelova
Blagdan Tijelova katolički vjernici obilježavaju devetog četvrtka nakon Uskrsa. Za Katoličku crkvu svetkovina je spomen na ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak na posljednjoj večeri. U središtu euharistijskog slavlja su kruh i vino koji izgovaranjem Kristovih riječi i zazivom Duha Svetoga postaju Kristovo tijelo i krv.
Pojavljuje se u 13. stoljeću, a na cijelo zapadno kršćanstvo proširuje se u 14. stoljeću.
Augustinska redovnica sv. Julijana iz samostana kod Liegea u Belgiji imala je viđenje punog Mjeseca na kojem je opazila mrlju. Puni Mjesec protumačila je kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak blagdana kojim bi se častio presveti oltarski sakramenat. Na njezinu molbu mjesni je biskup za svoju biskupiju uspostavio blagdan koji se na početku zvao blagdan euharistije.
Sveta Julijana i njezini suvremenici promicali su ideju tog blagdana i željeli ga proširiti na cijelu Crkvu. U 14. stoljeću papa Ivan XXII. širi blagdan na cijelu Rimokatoličku crkvu.