Bilandžićeva likovna paleta u Zadru

07

srp. 2016

Ivica Ico Bilandžić slikar svjetlosti pejzaža dramske zatečenosti

U Zadru je početkom mjeseca otvorena izložba Ivice Ice Bilandžića, poznatog kutinskog slikara s brojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Kao član Hrvatskog društva likovnih umjetnika predstavlja se u Galeriji Kapetanova kula do 15. srpnja.. Postav  prati i katalog koji upozorava na vrijednosti Bilandžićevog  stvaralaštva naslovljen  „Slikarstvo oku ugodno“. Autor je Tomislav Marijan Bilosnić, jedan od najpoznatijih aktualnih hrvatskih književnika  i autor brojnih zapaženih likovnih monografija. On između ostaloga kaže:

Bilandžić je slikar svjetlosti pejzaža i dramske zatečenosti u njemu, svega viđenog kroz prizmu vode i zraka. Bilo da se izražava uljem, akrilikom, akvarelom ili pastelom, slikajući prostore Slavonije, Posavine i Moslavine, ili pak Mediterana, u ovome slučaju Kvarnera, Bilandžić poseže za prozračnošću i pročišćenjem koje nudi voda, bilo rijeka, potok ili more, za treptajima dubokog plavog neba u neprestanom uzmicanju. Voda i nebo ovome slikaru pružaju uvijek nove mogućnosti, nove tonove, nove valere, nove boje i poteze, kolorističku virtuoznost i emotivnu punoću, snagu za istodobno likovno rastvaranje i zatvaranje iste materije, tla čije dimenzije produbljuje sugeriranjem prostora bez granica. Isto kada slika motive s čamcem na rijeci, ravničarska polja, etno motive koji nestaju, ili primorske vedute, Bilandžić pronalazi i prikazuje motive pred kojima uvijek nešto lebdi, protiče ili se mijenja, motive na rubu vrtloženja, pune svjetla i nedostižne vedrine. U prvom viđenju to nam pruža čarobno-mitološki doživljaj, a s druge strane otkriva dramatski nastanak i postojanje. U stalnoj svezi a međusobno suprotstavljeni nebo i voda; nebo čas kristalno, čas dijamantno, voda uvijek mirna, puna životnoga daha; svojom modrinom koja prelazi okvire slike rastvaraju oslikane oblike nudeći nam prizore kakve teško da više možemo sresti u okolju, posebice kad je riječ o žutim poljima punim zreloga klasja, a koje može biti i pješčana pustara, gdje sve pršti od preobrazbe pejzaža rastvorenog vodom u dodiru s nebom.