U spomen na pale žrtve

Udruga “Hrvatski domobran” Ogranak Kutina položila je vijence i zapalila svijeće kod križa hrvatskim braniteljima na gradskome groblju, kod spomen obilježja mjesta stradanja na “Turskome stolu”, te u Ilovi.

Osim članova Udruge pozivu su se odazvali i gradski vijećnici Damir Markuš i Tomislav Andrić, Udruga specijalaca Domovinskoga rata RIS Kutina, HVIDR-a grada Kutine, te predsjedništvo HSP dr. Ante Starčević Podružnica Kutina.

Na području Moslavine poznato je do sada 407 stradalih osoba od strane komunističkog zločina. Od toga 176 osoba nakon svibnja 1945. godine, među kojima je i 17 osoba dječje dobi, kada im se gubi svaki trag u smjeru Slovenije i Bleiburga.

Među 407 poznatih žrtava nalazi se i 143 civila sa područja Kutine, Banove Jaruge, Batine, Brinjana, Husaina, Ilove, Jamarica, Janje Lipe, Katoličkih Čaira, Kletišta, Kutinske Slatine, Međurića, Mišinke, Repušnice, Šartovca i Zbjegovače.

Isto tako Kutina bilježi i dva preorana groblja. Na jednom su ukupno bila pokopana 42 domobrana. Od toga broja njih 11 bilo je muslimanske vjeroispovijesti, a poginuli su prilikom borbe za Čazmu, 29. Studenoga 1943. godine. Među pokopanima su bile i tri civilne žrtve. Od pokopanih najmlađa je imala 20, a najstarija 53. godine. Izvješća upućuju i na tri otkrivena grobišta s većim brojem likvidiranih: Kutina (Turski stol), Ilova (Komorišće) i Repušnica (danas područje uz autocestu). Za područje Turski stol nije poznat broj žrtava kao kod nekih drugih lokacija. Na području Ilove pogubljeno je izravno ili posredno 40 osoba. Bili su pozvani od partizanske vlasti da s hranom za tri dana i alatom dođu na popravak porušenih mostova na Trebežu, datuma 8./9.svibnja 1945. Neki strijeljani poginuli su na licu mjesta, dok su neki uspjeli pobjeći, ali su kasnije nađeni i streljani.

Nakon odvođenja iz svojih kuća od strane partizanske vlasti u dvorište kutinskog kina, a zatim do sela Repušnice odvedene su i ubijene 8. svibnja 1945. godine 23 osobe. Riječ je o Hrvatima, Slovacima i Česima. Napadi savezničkog zrakoplovstva na Kutinu 22. i 23. studenoga 1944. godine odnijele su 7 civilnih žrtava, među kojima i dvoje djece.

Najveći broj žrtava od strane partizana su poljoprivrednici, a među njima i viđeniji pripadnici HSS-a. Velik broj njih ubijen je na kućnome pragu, do su neki odvedeni u obližnju šumu i strijeljani. Među poznatijima bila je obitelj Leško iz Kutine, koji su opljačkani i odvedeni na robiju. Stradalo je i nekoliko učitelja i prosvjetara među kojima učitelj iz Ilove Vinko Jaklić i Milko Janiček iz Međurića. Na popisu su i mjesni trgovci, obrtnici, radnici na željezari, kutinski odvjetnik Zlatko Gollner i agronom Ivan Kuštreba.

Isto tako žrtva komunističkoga zločina bio je i veliki župan Stjepan Uroić iz Repušnice, koji je suđen 23. ožujka 1944. godine na partizanskom suđenju u Čazmi, te je dan kasnije pogubljen u Samarici kod Čazme. Uroić je godine 1918. na skupštini HPSS-a predložio rezoluciju o neovisnoj hrvatskoj državi. Na listi HRSS-a izabran je 1923. i 1925. za narodnog zastupnika. U ožujku 1927. godine istupio je iz kluba HRSS-a, označivši izdajom Pavla Radića o priznanju dinastije Karađorđević i Vidovdasnkog ustava.

U vlastitome dvorištu ubijen je i poznati hrvatski boksač Mijo Drvarić, koji je bio prvak Jugoslavije 1940. godine , te 1943. kao prvak NDH. Ubijen je 24. Travnja 1944. godine nadomak kućnoga praga iz zasjede i vatrenoga oružja. Nekoliko puta odbijao je odlazak u partizane.

Predsjednik Udruge gosp. Ivan Sladović rekao je kako se žrtve ovoga zločina ne smiju zaboraviti i kako treba raditi na tome da se uspomene na njih nastavljaju i kroz buduće generacije.