Živimo u ispod prosječnom mjestu!

Kraj u kojem živimo je ispod prosjeka razvijenosti!

Kako prenosi Večernji list i Sisačko-moslavačka županija i Kutina su ispod prosječno razvijenih lokalnih jedinica. U našoj županiji jedino Sisak spada u jedinicu koja je prosječno razvijena.

Svi krajevi Sisačko-moslavačke županije imaju ispodprosječan indeks u Hrvatskoj, osim Siska, koji spada u zlatnu sredinu. Svih 12 općina i čak 5 gradova ispod je prosjeka razvijenosti. Sisak je jedina lokalna jedinica koja je prosječno razvijena, no to će sa sobom donijeti i negativnih posljedica pri rangiranju projekata prema fondovima EU.

Nedavno objavljena Vladina odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i regionalne samouprave na temelju razvijenosti, Sisačko-moslavačku županiju svrstala je u prvu skupinu, odnosno skupinu najnerazvijenijih županija u Hrvatskoj. Taj podatak stanovnike županije i lokalne čelnike nije nimalo iznenadio. Od dvanaest općina i šest gradova, samo je jedna jedinica u skupini koja obilježava hrvatski prosjek. U pitanju je Sisak sa 104,38 posto indeksa razvijenosti. U skupinu, čiji je indeks niži od 50 posto prosjeka, spadaju Donji Kukuruzari, Dvor i Gvozd, u sljedećoj su, od 50 do 75 posto, Glina, Hrvatska Kostajnica, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Majur, Martinska Ves, Petrinja, Sunja i Topusko. U sljedeću skupinu (75 do 100 posto) svrstani su Lekenik, Lipovljani, Kutina, Novska, Popovača i Velika Ludina, dok u petoj skupini, koju obilježavaju najrazvijenija mjesta, nema niti jednog mjesta iz naše županije.

Razvrstavanje jedinica po stupnju razvijenosti trebalo bi osigurati ravnomjerniji razvoj svih krajeva Hrvatske, a ovakva kategorizacija uvodi se umjesto postojećih područja od posebne državne skrbi, koja bi se ulaskom Hrvatske u EU ukinula.

Nije se trošilo kako spada

S obzirom na to da na područjima od posebne državne skrbi (PPDS), kojih je na području naše županije čak dvanaest, osim financijske pomoći države postoje i povlastice poput poreznih olakšica, promjene su zabrinule čelnike.

– Iako ni sadašnji sustav nije idealno reguliran, ni koncepcija dijeljenja jedinica po indeksu razvijenosti neće biti ništa bolja. Nama je stizao državni novac, ali nije se ulagao u isplative projekte, a nitko nije kontrolirao kako se troši. Da se trošio kako spada, sada bi naša općina već imala ulagače – govori Ivo Blažanović, načelnik Donjih Kukuruzara, na vlasti tek od prije godinu dana. Općina je lani dobila 122.000 kuna potpora od države, a ove godine 130.000. Njihovo smanjenje neće pomoći razvoju, smatra načelnik.
– Napravimo li nešto za razvoj općine, umjesto da nas dodatno potakne, država će nas kazniti smanjenjem pomoći. Imamo male vlastite prihode i trebamo državnu pomoć, a ako zaposlimo još ljudi, smanjit će nam potpore. Vlada tako podupire nerad – zaključuje.

Gradonačelnik Siska Dinko Pintarić također se osvrnuo na negativne strane nove podjele.
– Svrstani smo u skupinu razvijenijih. Ipak, očekivati je da će ovaj status u budućnosti imati i neke negativne posljedice, koje će se vjerojatno odraziti kroz sufinanciranje putem proračuna Hrvatske, ali i u rangiranju projekata prema pretpristupnim fondovima EU – smatra Pintarić. No, nemaju svi negativno mišljenje.

Branko Jovičić, načelnik Gvozda, optimističan je te vjeruje da će uvođenje razvrstavanja jedinica po stupnju razvijenosti voditi ravnomjernijem razvoju.
– Svi ratovi prošli su upravo ovim područjem, koja su bila nerazvijena i bez toga. Ipak, država je dosta uložila u infrastrukturu i socijalu kod nas, te postoji neki minimum za život, ali ga treba podići. Nažalost, mi nemamo potencijala ni resursa za to. Mislim da će nam država i dalje pomagati, jer je jaz u razvoju Hrvatske velik i mislim da je svakome cilj da se to ublaži – zaključuje Jovičić.

Smanjenje povlastica

Država će ubuduće na temelju indeksa razvijenosti odlučivati kojoj će županiji, gradu ili općini pomagati, a status potpomognutog područja imat će jedinice čiji je indeks manji od 75 posto prosjeka cijele Hrvatske. No, pomoć se neće automatski dodjeljivati, već samo za konkretne projekte. Ako se javi više jedinica, prednost će imati ona s manjim indeksom, koji će se revidirati svake tri godine. Porezne povlastice za takozvana PPDS neće se odmah ukinuti, već će se postupno smanjivati do ulaska Hrvatske u EU.

T. Paunović: Najsiromašniji smo mi, a ne Glina

Glinu su svrstali u najsiromašniji grad u Hrvatskoj, a zapravo bismo mi to trebali biti. Dok Glina može funkcionirati, mi nemamo ni za osnovne usluge. Imamo komunalije, ali nema građana koji ih mogu plaćati. Hrvatska Kostajnica ima 2200 stanovnika. Morali smo pogasiti javnu rasvjetu, otpustiti ljude, ukinuti povlastice… Nemamo više na čemu štedjeti, objašnjava gradonačelnik Tomislav Paunović. Dodaje i da je H. Kostajnica prije nekoliko godina od države dobivala više od dva milijuna kuna pomoći, lani samo 580.000 kuna, a ove godine ništa.

M. Lovrić Merzel: Nužna je decentralizacija

Sisačko-moslavačka županica M. Lovrić Merzel smatra da se ravnomjerni razvoj Hrvatske može postići isključivo decentralizacijom.
– Regionalne i lokalne vlasti nemaju dovoljno ovlasti ni sredstava da provode samostalno svoje programe – govori. Smatra da su nužni administrativno-teritorijalni preustroj i decentralizacija proračunskih sredstava. Povećanjem ovlasti regija povećala bi se i motiviranost građana da sudjeluju u kreiranju i provođenju politike. Decentralizacija je sredstvo demokratizacije i preduvjet za ravnomjeran i stabilan razvoj – zaključuje.